AMBASADOR TURSKE U SRBIJI ZA KURIR: Predsednik Erdogan i predsednik Vučić su dvojica lidera s vizijom! Imaju strateški pristup globalnim problemima
Dodajte Kurir u vaš Google izborPiše Silvija Slamnig
Kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u februaru ove godine bio u Ankari, u poseti Turskoj, i sastao se s predsednikom ove zemlje Redžepom Tajipom Erdoganom, najavljeno je da će u maju ili junu predsednik Erdogan sa svojom delegacijom doći u još jednu zvaničnu posetu našoj zemlji.
Ta važna poseta se približava, a u iščekivanju konkretnog datuma, imala sam priliku da razgovaram sa ambasadorom Republike Turske u Beogradu Ilhanom Sajgilijem. Istakao je veoma konstruktivne odnose naših zemalja, liderstvo i vizionarstvo naših predsednika, kao i bliskost naših naroda.
Često ističete da se veze između Srbije i Turske popravljaju u svakom pogledu, iz godine u godinu, i da smo sada praktično u zlatnom dobu odnosa dve zemlje. Šta vidite kao najbolji pokazatelj za to zlatno doba?
- Kao što ste i vi lepo primetili, u poslednjih 15 godina odnosi između Turske i Srbije dostigli su znatno ubrzanje u pogledu razvoja. I taj razvoj nastavlja uzlaznom putanjom. Ovaj izraz zlatno doba naših odnosa upotrebili su najpre naši predsednici Vučić i Erdogan, a isti termin smo čuli za vreme Diplomatskog foruma u Antaliji, kada ga je upotrebio premijer Macut. To stanje stvari potvrđuju i sve češće međusobne posete na visokom nivou sa obe strane.
Predsednik Erdogan je u oktobru 2024. godine boravio u zvaničnoj poseti Srbiji, zatim je naš ministar spoljnih poslova Hakan Fidan u maju prošle godine bio u Srbiji, a gospodin Vučić je 12. februara 2026. bio u zvaničnoj poseti Turskoj. Takođe, očekuje se da u narednom periodu predsednik Erdogan poseti Srbiju. I ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić bio je na sva tri sastanka koja su održana u okviru Balkanske mirovne platforme. Ako želite da razgovaramo o brojkama, i tu možemo da damo dobre primere, počev od saradnje u oblasti turizma i trgovine, a i u svim drugim oblastima delovanja svake godine rušimo rekorde. Što se tiče spoljnotrgovinske razmene, prošle godine ona je iznosila više od 3,5 milijardi dolara, a već u ova prva tri meseca ove godine dostigla je rast od 24 odsto.
I to je odlično, brojevi najbolje pokazuju. Pomenuli ste Antalijski diplomatski forum, koji je nedavno završen, tamo je bila naša delegacija, a kada je predsednik Vučić boravio u Ankari u februaru, susreo se s predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i dogovorena je poseta gospodina Erdogana Srbiji. Da li su ti lični dobri odnosi značajni da mogu da osiguraju što bolje i državne odnose?
- Primećujemo da se tradicionalna diplomatija transformisala u savremenom dobu. Tako u međudržavnim odnosima ne postoji samo saradnja klasičnim diplomatskim putem, već je tu ekonomska diplomatija, kulturna diplomatija, humanitarna diplomatija i tehnološka diplomatija, koja u poslednje vreme dobija izuzetno veliki značaj. S vrlo dinamičnim procesima transformacije na globalnom nivou, u prvi plan izvire i diplomatija koju vode lično lideri država. Tako da se dobri odnosi, iskreni odnosi koji se razvijaju i razvijaće se između dvojice velikih vizionara i lidera kao što su predsednik Vučić i predsednik Erdogan odražavaju pozitivno i na ostala polja. Pored toga što su vizionari, oni poseduju strateški pristup globalnim dešavanjima. Odnosi koje grade dvojica predsednika pozitivno se odražavaju ne samo na odnose naših dveju zemalja već i na politiku regiona, odnosno Balkana.
Predsednik Erdogan je istakao da Turska radi na osiguravanju mira i stabilnosti u našem regionu i da Ankara nikad ne zanemaruje Balkan. Ipak, na koji način mi iz Beograda možemo posmatrati slanje dronova privremenim institucijama u Prištini?
- Turska sagledava odnose na Balkanu držeći se dva principa: princip sveobuhvatnosti i princip regionalnog vlasništva nad procesima u regionu. Odnosi između Turske i Kosova, u pogledu svog opsega, sadržaja i saradnje, nemaju na meti, odnosno ne ugrožavaju nijednu stranu. Mi smo spremni za nastavak pozitivne agende i saradnju sa Srbijom u svim oblastima, uključujući odbrambenu industriju. Spremni smo za dijalog i rešavanje svih eventualnih nesporazuma putem dijaloga. To se u neku ruku i dešava u stvarnosti. Na najvišem nivou, između naših predsednika, odvija se živ dijalog, koji obuhvata razgovor o svim temama, uključujući i Kosovo.
I Srbija i Turska su u dugogodišnjim evrointegracijama. Da li je zajednička budućnost naših zemalja u Evropskoj uniji? Je l' na to treba gledati najpozitivnijim očima?
- Da bi se prevazišla sva iskušenja ovih globalnih previranja i dešavanja, potrebno je imati stratešku viziju i posmatranje tih procesa. Izvesno je da će Evropska unija osnažiti ukoliko naše dve zemlje ostvare svoj strateški cilj, odnosno priključe se EU. Osim rada na ostvarenju pomenutog strateškog cilja, na istoj ravni grade se i odnosi između zemalja u regionu, i to na već pomenutom principu regionalnog vlasništva nad procesima. Odnosi nisu ograničeni samo perspektivom članstva u EU. Ministar Đurić je prisustvovao svim dosadašnjim sastancima Balkanske mirovne platforme, što govori o značaju koji Srbija pridaje ovoj platformi. Tako da u našim bilateralnim odnosima nije neophodna dodatna poluga u vidu Evropske unije.
Još jedan pokazatelj naše dobre saradnje u budućnosti jeste i to što je Turska potvrdila svoje učešće na Ekspu 2027 u Beogradu. Šta će biti okosnica izlaganja vaše zemlje?
- Mi posmatramo Ekspo kao veliku priliku za Srbiju i za zemlje regiona. Mislim da će to biti dobro i uspešno iskustvo sa aspekta rastuće međunarodne vidljivosti zemlje i sa aspekta njenih organizacionih kapaciteta. Turska želi da bude primećena na Ekspu i u toku su radovi na tome. Ona će nesumnjivo predstaviti svoju dinamičnu ekonomsku strukturu, inovativno-preduzetnički ekosistem i bogato kulturno nasleđe. Dodao bih da Ekspo neće biti samo izložba, biće to i mesto sastajanja svih koji će tu doći da razmene inovativne ideje i da kroz upečatljive aktivnosti i projekte koji su usklađeni sa svim potkomponentama Ekspa stvore novu vrednost. Verujem da će Ekspo sam po sebi biti jedna uspešna priča, s obzirom na celokupnu situaciju u kojoj se nalazimo na globalnom nivou.
Kada je reč o sličnostima između Srba i Turaka, imamo oko 8.000 zajedničkih reči. Čak se i priprema rečnik koji će sadržati sve turcizme. Da li imate informaciju kada on može biti završen? Svako iz Srbije može da kaže neke reči turskog porekla, na primer čaršija, dućan, burek, avlija, merak... Je l' imate i vi neku koju biste dodali?
- Dok nisam došao u Srbiju da živim, nisam znao da mi imamo toliko zajedničkih reči. U razgovoru sa srpskim kolegama u ambasadi neretko se ispostavi da neka engleska reč ima isti pandan na srpskom i turskom jeziku.
Na primer, i mi kažemo džezva, dušek, peškir, kašika. Najviše sam se iznenadio kad sam čuo da reč "paramparčad" kao takva postoji i u srpskom jeziku. I kao što ste rekli, u toku je projekat izrade rečnika zajedničkih srpskih i turskih reči i verujem da će se u nekom narednom periodu završiti. To će nesumnjivo velika riznica zajedničkog jezičkog, odnosno semantičkog blaga, koja će biti korisna mnogima.
Ogroman broj srpskih turista odlazi u Tursku, ono što znamo jeste da postoji više desetina redovnih letova iz Srbije koji vode ka gradovima vaše zemlje. Mi ovde znamo kakve su fascinacije naših ljudi koji posete prelepe turske destinacije, lično sam bila u Turskoj sedam-osam puta, od primorskih gradova Turske, Pamukala, predivnog Istanbula... Naravno, toliki broj vraćanja je dovoljan pokazatelj da su mi utisci o vašoj zemlji više nego pozitivni i da su ljudi jako srdačni. Međutim, kakav je utisak vaših ljudi u Turskoj, ugostitelja i prodavaca i svih ljudi o nama kao turistima, ljudima, kao kupcima i generalno?
- Zahvaljujući sve većem broju letova na relaciji Turska-Srbija i velikoj popularnosti turskih serija, broj turista se znatno povećao. Prošle godine 244.000 Turaka posetilo je Srbiju, a turski turisti zauzimaju prvo mesto među stranim turistima koji dolaze u Srbiju. Sem toga, Turska je posle Grčke postala druga najpoželjnija destinacija za Srbe i prošle godine posetilo ju je 318.000 srpskih turista. Raduje nas podatak da većina srpskih turista koji jednom posete Tursku biraju da to učine ponovo. Gostima iz Srbije je važan kvalitet usluge, srdačnost i otvorenost za komunikaciju. Zanima ih lokalna kultura, brzo se prilagođavaju različitim društvenim okruženjima i otvoreni su za različita turistička iskustva, a to sve se pozitivno ocenjuje u sektoru. Ovaj profil gostiju se veoma uklapa u bogatu turističku ponudu Turske, budući da se opredeljuje i za ol-inkluziv i za individualni koncept odmora.
Ljudi u turističkom sektoru u Turskoj su veoma zadovoljni brojem i posećenošću srpskih turista, koristim priliku da se u i njihovo ime zahvalim svim srpskim turistima.